Vodeći se maksimom da se glas potrošača mora čuti, a njihova prava zaštiti Federalno ministarstvo trgovine pod palicom ministra Amira Hasičevića kao jedan od prioriteta naznačio je izradu novog Zakona o zaštiti potrošača na federalnom nivou.

Na Svjetski dan potrošača Federalno ministarstvo trgovine podsjeća da je izrada Zakona koji bi trebao precizno urediti i unaprijediti ovu oblast u završnoj fazi.

‘’Na državnom nivou imamo okvirni Zakon o zaštiti potrošača iz 2006. godine koji je posljednji put dopunjen 2015. godine. U proteklih 9 godina, tehnologija je napredovala, trgovina u dobroj mjeri digitalizirana, a naša zakonska regulativa nije pratila ove promjene. Zbog nemogućnosti političkog dogovora da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona na državnom nivou ili donošenju potpuno novog Zakona usklađenog za pravnom stečevinom EU, ali i sa tehnološkim napretkom, odlučili smo se za potpuno novi Zakon na entitetskom nivou’’, kaže federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

On podsjeća da će federalni zakon o zaštiti potrošača u potpunosti biti usklađen sa pravnom stečevinom EU, ali otvoriti mogućnost uvođenja digitalizacije u trgovini po uzoru na praksu u modernim evropskim državama, što će obezbijediti bolju zaštitu potrošačkih prava.
Radna grupa sastavljena od predstavnika Federalnog ministarstva trgovine, predstavnika udruženja potrošača, poslodavaca iz ove oblasti, predstavnika inspekcijskih organa i ombudsmena za ljudska prava posegnula je za evropskim rješenjima kako bi i potrošači u Federaciji BiH bili zaštićeni kao i oni u Evropskoj uniji.

Novi pristup, u kojem sve zainteresirane strane sjede za jednim stolim i transparento raspravljaju i iznose stavove, a koji je od početka mandata uveo ministar Amir Hasičević već daje rezultate, o čemu uostalom svjedoče i novi tekstovi Zakona o unutrašnjoj trgovini, te Zakona o zaštiti potrošača, a pokrenute su i aktivnosti za izradu novog Zakona o e-trgovini.

Članovi radne grupe za izradu Zakona o zaštiti potrošača posebno su istakli potrebu tehnološkog napretka u ovoj oblasti, ne zanemarujući tradicionalne načine poslovanja.

‘’To u praktičnom smislu između ostalog znači da će hiper i mega marketima biti omogućeno da uvedu uređaje putem kojih će svaki kupac moći provjeriti cijenu artikla, dekleraciju, a elektronskim putem dobiti i garanciju za kupljeni proizvod. To će olakšati i trgovcima i kupcima poslovanje.’’, kaže Darko Basić vođa radne grupe i šef Odsjeka za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine.

Dakle, svaki potrošač će unošenjem barcoda GTIN ) QR coda ili 2D barcoda - Digital link, a što je obavezno u EU od 2027., uz određenu aplikaciju ili na određenoj web stranici moći provjeriti o kojem proizvodu se radi, kakve su mu karakteristike, način upotrebe, sirovinski sastav, uputstvo za upotrebu te mjesto na kojem se taj proizvod može naći i kupiti označavanjem geolokacije mjesta prodaje tzv GLN broj.

Ovo će također pomoći inspektorima u kontroli deklaracija proizvoda koji se nalaze u legalnoj prodaji.
‘’Stavljanjem u okvire zakona savremene urađaje poput pametnih telefona, skenera, price checkera, digitalnih cijena, barkodova i QR codova proces od kupovine do krajnjeg kupca dobit će sistem sljedivosti i praćenja kako od kupca, trgovca tako i inspekcijskih organa te na taj način osigurati sigurnost kupovine i lakši put za reklamaciju proizvoda, a sve u cilju strategijskog određenja green ekonomije i cirkularne ekonomije’’, napominje ministar Hasičević.

Ministar Hasičević ističe i da bi ovaj zakon trebao razvrstati trgovce na velike, srednje i male po principu Zakona o računovodstvu i reviziji te na taj način malim i srednjim preduzećima ostaviti mogućnost izbora da rade u skladu sa savremenim tehnološkim unapređenjima ili po tradicionalnom konvencionalnom principu vođenja evidencija i izvještavanje ručno i na papiru dok bi velikim domaćim, regionalnim i internacionalnim kompanijama koje imaju dovoljne resurse stavio u obavezu da svoje poslovanje usklade sa direktivama EU i svoje evidencije vode isključivo digitalno, izvještavaju posredstvom Agencije FIA, a razmjenu dokumenata vrše isključivo elektronskim putem poznatijim kao EDI.

Na kraju podsjećamo da Svjetski dan prava potrošača obilježava se od 1982.godine, a svoje porijeklo ima u «Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača» koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine.

U dekleraciji su pobrojana osnovna prava potrošača ; pravo na sigurnost roba i usluga, pravo na izbor roba i usluga, pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju, parvo da se čuje glas potrošača, pravo na zadovoljenje temeljnih životnih potreba, pravo na naknadu štete i na zdrav okoliš.