ODGOVORI NA PITANJA U VEZI S PRIMJENOM ODLUKE O PROPISIVANJU MJERE NEPOSREDNE KONTROLE CIJENA ODREĐIVANJEM NAJVIŠEG NIVOA MALOPRODAJNIH CIJENA PŠENIČNOG HLJEBA
(„SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH“, BROJ 33/26)

 

Federalno ministarstvo trgovine, u skladu s nadležnostima, u nastavku ovog teksta, objavljuje odgovore na najčešća pitanja trgovaca i proizvođača pšeničnog hljeba, radi pravilne primjene Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pšeničnog hljeba („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/26).

---

1.PITANJE: Da li su proizvođači i trgovci koji prodaju pšenični hljeb dužni na ambalaži navesti cijenu po jedinici mjere i cijenu po kilogramu hljeba?

ODGOVOR: Tačkom V. Odluke propisano je da su trgovci i proizvođači pšeničnog hljeba dužni jasno, vidljivo i nedvosmisleno označiti neto masu proizvoda, vrstu hljeba, tip brašna, maloprodajnu cijenu proizvoda i cijenu po kilogramu (KM/kg). Svrha navedene odredbe jeste zaštita potrošača i osiguranje transparentnosti u primjeni najvišeg nivoa cijena propisanih Odlukom, pri čemu je cijena po kilogramu osnovni kriterij za utvrđivanje zakonitosti maloprodajne cijene proizvoda. Međutim, imajući u vidu način distribucije pekarskih proizvoda, različite modele prodaje i činjenicu da proizvođači često isporučuju proizvode većem broju trgovaca koji samostalno formiraju konačnu maloprodajnu cijenu u okviru propisanog maksimuma, obaveza iz tačke V. Odluke prvenstveno se odnosi na mjesto maloprodaje, odnosno na krajnju prezentaciju proizvoda potrošaču. Shodno tome:

• nije obavezno da proizvođač na samoj ambalaži unaprijed stavi maloprodajnu cijenu proizvoda, niti cijenu po kilogramu, ukoliko se ti podaci jasno i vidljivo ističu na mjestu prodaje u skladu s propisima o zaštiti potrošača i isticanju cijena;
• proizvođač je dužan osigurati da proizvod bude pravilno deklarisan u smislu vrste hljeba, tipa brašna i neto mase proizvoda;
• trgovac koji vrši maloprodaju dužan je osigurati jasno isticanje konačne maloprodajne cijene i cijene po kilogramu (KM/kg), kako bi se mogla izvršiti kontrola primjene Odluke;
• u slučajevima kada proizvođač samostalno vrši maloprodaju kroz vlastite prodajne objekte, navedene informacije moraju biti jasno dostupne krajnjem potrošaču na prodajnom mjestu.

Pri tome naglašavamo da se obaveza poštivanja maksimalne cijene od 4,00 KM/kg za proizvode obuhvaćene Odlukom primjenjuje bez izuzetka, bez obzira na način deklarisanja ili pakovanja proizvoda.

2.PITANJE: Da li su proizvodi iz člana 17. stav (1) Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), izuzeti iz Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pšeničnog hljeba („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/26), kao posebna vrsta hljeba koji se rade posebnom pripremom sirovina, posebnom vrstom vrenja tijesta i ručnim oblikovanjem tijesta?

ODGOVOR: Tačkom VI. Odluke propisano je da se ova odluka ne odnosi na proizvode iz člana 13. do 21. Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), pod uvjetom da proizvod ima jasno deklarisan i dokaziv sastav ili tehnološku posebnost koja ga suštinski razlikuje od osnovnog pšeničnog hljeba iz tačke III. Odluke. Nadalje, članom 17. stav (2) Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), definisani su posebni tehnološki postupci, kao što su:

• posebna priprema sirovina
  • posebno vrenje tijesta
  • ručno ili drugo posebno oblikovanje tijesta
  • posebno pečenje
  • drugi posebni tehnološki postupci.

Hljeb proizveden primjenom posebnih tehnoloških postupaka može se smatrati posebnom vrstom hljeba, te kao takav može biti izuzet od primjene Odluke, ali isključivo ukoliko ima jasno deklarisan i dokaziv sastav ili tehnološku posebnost koja ga suštinski razlikuje od osnovnog bijelog, polubijelog ili crnog pšeničnog hljeba iz tačke III. Odluke.

3.PITANJE: Da li se Odluka odnosi na rezani pšenični hljeb koji se prodaje kao rezani i upakovani proizvod?

ODGOVOR: Članom 2. stav (1) Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), propisano je da je deklarisanje ili označavanje upakovanih proizvoda namijenjenih krajnjem potrošaču, uređeno Pravilnikom o općem deklarisanju ili označavanju upakovane hrane („Službeni glasnik BiH“, broj 87/08), kao i odredbama navedenog pravilnika. Također, član 17. stav (2) Pravilnika o pekarskim proizvodima definiše posebne tehnološke postupke kao što su posebna priprema sirovina, posebno vrenje tijesta, ručno ili drugo posebno oblikovanje tijesta, posebno pečenje ili drugi posebni tehnološki postupci. Rezanje i pakovanje pšeničnog bijelog, polubijelog ili crnog hljeba ne predstavlja samo po sebi osnov za izuzimanje od primjene Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pšeničnog hljeba („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/26). Ukoliko proizvod po svom sastavu i vrsti odgovara hljebu iz tačke III. Odluke, odnosno bijelom, polubijelom ili crnom pšeničnom hljebu, Odluka se primjenjuje bez obzira na to da li se proizvod prodaje kao cijeli, rezani ili upakovani hljeb. Izuzetak postoji samo ukoliko se radi o posebnoj vrsti hljeba iz članova 13. do 21. Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), uz jasno deklarisan i dokaziv sastav ili tehnološku posebnost koja proizvod suštinski razlikuje od osnovnog pšeničnog hljeba.

4.PITANJE: Da li duboko zamrznuti proizvodi (hljebovi) koji se u objektima maloprodaje dodatno dorađuju, odnosno peku, podliježu Odluci o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pšeničnog hljeba („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/26)?

ODGOVOR: Ukoliko se u objektima maloprodaje dodatno dorađuje, odnosno peče, pšenični hljeb proizveden od različitih tipova pšeničnog brašna koji se razvrstava i stavlja na tržište pod nazivom:

a) „bijeli hljeb“ – od pšeničnog brašna tip 400, 500 i 550
b) „polubijeli hljeb“ – od pšeničnog brašna tip 700, 710 i 850
c) „crni hljeb“ – od pšeničnog brašna tip 1100 i 1600

bez obzira na trgovački naziv proizvoda, isti podliježe odredbama Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pšeničnog hljeba („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/26). Činjenica da je proizvod prethodno bio duboko zamrznut, polu pečen ili dodatno dorađen u objektu maloprodaje, ne utiče na primjenu Odluke, ukoliko se krajnjem potrošaču prodaje kao gotovi bijeli, polubijeli ili crni pšenični hljeb iz tačke III. Odluke. Samo ukoliko se krajnjem potrošaču prodaje polu pečeni ili zamrznuti pekarski proizvod za dalju pripremu, odnosno pečenje od strane krajnjeg potrošača, na isti se ne primjenjuju odredbe navedene Odluke.

5.PITANJE: Da li su proizvodi, koji pored pšeničnog brašna sadrže i druge vrste brašna (npr. raženo, kukuruzno, integralno i sl.) obuhvaćeni predmetnom Odlukom?

ODGOVOR: Proizvodi koji, pored pšeničnog brašna, sadrže i druge vrste brašna (npr. raženo, kukuruzno, integralno i sl.)  izuzeti su od primjene Odluke, pod uvjetom da imaju jasno deklarisan i dokaziv sastav koji ih suštinski razlikuje od osnovnog pšeničnog hljeba (osnovni pšenični hljeb mora sadržavati više od 90% pšeničnog brašna, član 12. stav (2) Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10).Na integralni hljeb, definisan članom 12 stav (1) tačka d) Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), ne odnosi se  predmetna Odluka, ali proizvođač mora u proizvođačkoj specifikaciji jasno navesti grupu i podvrstu (npr. pšenični integralni).

6.PITANJE:Postoji li jasna klasifikacija ili kriterij prema kojem se razlikuju „standardni“ pšenični hljeb od proizvoda s dodatnom vrijednošću koji su izuzeti iz Odluke?

ODGOVOR: U skladu s tačkom VI. Odluke, izuzetak se odnosi na proizvode obuhvaćene članom 13. do 21. Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), koji se odnose na posebne vrste pekarskih proizvoda sa specifičnim sastavom i/ili tehnološkim postupkom proizvodnje. Navedeni proizvodi se ne smatraju osnovnim pšeničnim hljebom, pod uvjetom da imaju jasno deklarisan i dokaziv sastav koji ih suštinski razlikuje. Ključni kriterij za utvrđivanje primjene mjere jeste stvarni sastav proizvoda i njegova suštinska različitost u odnosu na osnovni pšenični hljeb. Promjena trgovačkog naziva, oblika, gramaže ili načina pakovanja ne predstavlja osnov za izuzeće.

7.PITANJE: Da li su proizvođači dužni sami izvršiti kategorizaciju proizvoda ili će nadležno tijelo dostaviti precizne smjernice/listu proizvoda koji potpadaju pod Odluku?

 

ODGOVOR:U pogledu kategorizacije, proizvođači i trgovci su dužni da u skladu sa važećim propisima, izvrše pravilno razvrstavanje i označavanje proizvoda, dok nadležni inspekcijski organi ocjenjuju usklađenost sa predmetnom Odlukom. Pravilnik o pekarskim proizvodima izričito propisuje kategorizaciju i označavanje, a za svaki proizvod proizvođač mora imati i proizvođačku specifikaciju prije početka proizvodnje, odnosno u praksi je proizvođač dužan da slijedi pravila po kojima se hljeb razvrstava prema navedenom Pravilniku.

8.PITANJE: Da li se Odluka odnosi na bijeli, polubijeli i crni pšenični hljeb, bez obzira na trgovački naziv proizvoda i da li se pod istim smatra dvopek, tost i ostala peciva?

ODGOVOR:Tačkom VI. Odluke definisano je da se Odluka ne odnosi na proizvode od člana 13. do 21. Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 77/10), pod uvjetom da proizvod ima jasno deklarisan i dokaziv sastav koji ga suštinski razlikuje od osnovnog pšeničnog hljeba iz tačke II. Odluke. Promjena trgovačkog naziva, oblika, gramaže ili načina pakovanja proizvoda ne smatra se temeljem za izuzimanje od primjene predmetne Odluke ako proizvod po svom sastavu i namjeni odgovara pšeničnom hljebu iz tačke II. Odluke. Slijedom navedenog, predmetna Odluka se ne odnosi na dvopek, tost i ostala peciva, budući da su navedeni proizvodi sadržani i opisani čl. 17. i 18 Pravilnika o pekarskim proizvodima.

9.PITANJE:Da li se proizvodi na bazi kiselog tijesta, odgođene fermentacije smatraju obuhvaćenim ovom mjerom, odnosno Odlukom ?''

ODGOVOR: Članom 7. stav (2) Pravilnika o pekarskim proizvodima („Službeni glasnik BIH“, broj 77/10), hljeb je definisan kao pekarski proizvod mase preko 250 g, proizveden miješenjem, vrenjem (fermentacijom), oblikovanjem i pečenjem tijesta umiješanog od sastojaka iz stava (1) ovog člana. Budući da se upit odnosi na hljeb proizveden na bazi kiselog tijesta, odgođene fermentacije, samim time je proizvod uvećane kvalitete i isti nije obuhvaćen Odlukom o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pšeničnog hljeba („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/26).