Neradna nedjelja nakon dvije godine: Veći promet, više zaposlenih i više vremena za porodicu
U prvih deset mjeseci 2026. godine fiskalni promet sektora trgovine dostigao je 30,15 milijardi KM, što je za 2,5 milijardi KM više nego u istom periodu 2024. godine. U septembru je zabilježen i rast zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu. Federalno ministarstvo trgovine predstavlja pregled ekonomskih pokazatelja nakon dvije godine primjene odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je propisano da su prodajni objekti u Federaciji Bosne i Hercegovine nedjeljom zatvoreni, uz zakonom predviđene izuzetke. Analiza obuhvata kretanje fiskalnog prometa, zaposlenosti i prosječnih plaća u sektoru trgovine (područje G – trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala), na osnovu podataka Porezne uprave Federacije BiH i Federalnog zavoda za statistiku. Osnovni zaključak analize jeste da se sektor trgovine nastavio razvijati i nakon uvođenja neradne nedjelje. Nominalni promet kontinuirano raste, broj zaposlenih u septembru 2026. veći je nego u istom mjesecu prethodne godine, dok su prosječne neto plaće nominalno povećane. Istovremeno, podaci pokazuju da je tokom 2025. godine zabilježen pad prosječne godišnje zaposlenosti, kao i da rast plaća treba posmatrati u kontekstu inflacije.
1.Tri ključna pokazatelja
| Pokazatelj | Vrijednost | Promjena | Period |
| Fiskalni promet G | 30,146 milijardi KM | +6,70% | Januar–oktobar 2026/2025. |
| Broj zaposlenih G | 100.897 | +1,1% | Septembar 2026/2025. |
| Prosječna neto plaća G | 1.377 KM | +5,5% nominalno | Septembar 2026/2025 |
2. Fiskalni promet: u dvije godine povećan za 2,5 milijardi KM
Prema podacima za 78 uporedivih općina i gradova u Federaciji BiH, fiskalni promet sektora G u periodu januar–oktobar 2026. godine iznosio je 30,146 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,892 milijarde KM, odnosno 6,70 posto u odnosu na isti period 2025. godine. U poređenju s prvih deset mjeseci 2024. godine, kada je nedjelja bila radna, promet je povećan za 2,513 milijardi KM ili 9,09 posto. U odnosu na 2023. godinu povećanje iznosi 3,783 milijarde KM, odnosno 14,35 posto.
|
Period |
Promet sektora G |
Godišnji rast |
|
I–X 2023. |
26,363 mlrd. KM |
— |
|
I–X 2024. |
27,633 mlrd. KM |
+4,82% |
|
I–X 2025. |
28,253 mlrd. KM |
+2,24% |
|
I–X 2026. |
30,146 mlrd. KM |
+6,70% |
Posebno je značajno da je 73 od 78 analiziranih lokalnih zajednica zabilježilo nominalni rast fiskalnog prometa u odnosu na prethodnu godinu. Ovi podaci pokazuju da uvođenje neradne nedjelje nije praćeno najavljivanim urušavanjem ukupnog fiskalnog prometa sektora trgovine. Međutim, nominalni rast nije isto što i realni rast, a na kretanje prometa utiču inflacija, potrošnja, cijene, poslovna aktivnost i drugi ekonomski faktori.
3. Zaposlenost: više zaposlenih nego u septembru prošle godine
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u septembru 2026. godine u sektoru G bilo je zaposleno 100.897 osoba, što je za 1.132 osobe ili približno 1,1 posto više nego u septembru 2025. godine. Istovremeno, u odnosu na august 2026. godine broj zaposlenih manji je za 250 osoba.
|
Referentni period |
Broj zaposlenih |
|
Septembar 2025. |
99.765 |
|
August 2026. |
101.147 |
|
Septembar 2026. |
100.897 |
Godišnji prosjeci zaposlenosti pokazuju da je 2024. godine sektor G zapošljavao prosječno 100.730 osoba, odnosno 2.338 više nego 2023. godine. Tokom 2025. prosječna zaposlenost smanjena je na 99.866 osoba, što je pad od 864 zaposlenih ili 0,86 posto.
Podaci, dakle, pokazuju oporavak zaposlenosti na godišnjem nivou u septembru 2026., ali i raniji pad prosječne zaposlenosti tokom 2025. godine. Na osnovu ovih pokazatelja nije moguće utvrditi da je neradna nedjelja samostalno uzrokovala bilo povećanje bilo smanjenje zaposlenosti.
4. Prosječne neto plaće: nominalni rast, uz uticaj inflacije
Prosječna neto plaća u sektoru trgovine u septembru 2026. godine iznosila je 1.377 KM, dok je prosječna bruto plaća iznosila 2.158 KM.
U odnosu na septembar 2025. nominalni rast neto plaće iznosi 5,5 posto. Međutim, nakon uzimanja u obzir rasta potrošačkih cijena, realna vrijednost prosječne neto plaće blago je niža na godišnjem nivou.
Godišnji podaci pokazuju značajno povećanje prosječnih nominalnih neto plaća u prethodnom periodu:
|
Godina |
Prosječna neto plaća |
Godišnja promjena |
|
2023. |
973 KM |
— |
|
2024. |
1.048 KM |
+7,71% |
|
2025. |
1.304 KM |
+24,43% |
|
Septembar 2026. |
1.377 KM |
+5,5% u odnosu na septembar 2025. |
Napomena: Prva tri reda prikazuju godišnje prosjeke, dok posljednji prikazuje mjesečni podatak. Zato se vrijednost za septembar 2026. ne može direktno porediti s godišnjim prosjekom za 2025. kao godišnja stopa rasta.
Rast nominalnih plaća predstavlja važan pokazatelj kretanja primanja zaposlenih, ali za ocjenu poboljšanja njihovog životnog standarda neophodno je posmatrati i inflaciju.
5. Socijalni efekat: pravo na zajedničko vrijeme s porodicom
Analiza gotovo dvije godine primjene neradne nedjelje omogućava izdvajanje nekoliko važnih zaključaka:
- Promet sektora trgovine kontinuirano nominalno raste. U prvih deset mjeseci 2026. godine veći je za 6,70 posto nego u istom periodu 2025. i za 9,09 posto u odnosu na 2024. godinu.
- Zaposlenost u septembru 2026. veća je nego godinu ranije
- Prosječne neto plaće nominalno rastu, ali inflacija utiče na njihovu realnu vrijednost.
- Socijalni cilj mjere ostaje važan kriterij ocjene, jer zajedničko slobodno vrijeme s porodicom predstavlja vrijednost koja se ne može mjeriti isključivo ekonomskim pokazateljima.


