Sumirajući podatke o stranim investicijama u 2024. godini ministar Hasičević kazao je da, iako povjerenje stranih ulagača u Bosnu i Hercegovinu raste, još uvijek treba raditi na reformama kako bi se poslovno okruženje učinilo primamljivijim.

On je iznio podatak da su direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini iznosile 1,89 milijardi KM i veće su nego u 2022. godini za 378 miliona. I u ovoj godini projeciran je rast stranih investicija.

Prema podacima Centralne banke BiH u okviru Platnog bilansa, direktne strane investicije su u prvom kvartalu 2024. godine veće su za 4.0% u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Najznačajnije zemlje investitori u BiH Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Velika Britanija, Švicarska.

Prema grupama djelatnosti, u okviru proizvodnje investirano je 38% od ukupnih direktnih stranih investicija u BiH, zatim slijedi bankarski sektor s 20%, trgovina 14% i telekomunikacije (ICT) 11%.

Ministar Hasičević upoznao je članove Savjeta o koracima koje poduzima Vlada FBiH i Federalno ministarstvo trgovine kako bi se poboljšalo poslovno okruženje I stvorili povoljni uslovi za privlačenje novih stranih ulaganja. 

Branimir Muidža iz Vijeća stranih investitora podsjetio je da strani ulagači najviše  zamjeraju složenu administraciju i korupciju u BiH što pokazuje i izvještaj Američkog State Departmenta u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli investitori moraju prevladati značajne izazove, uključujući složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure.

Ipak, izvještaji pokazuju da pomaka ima jer značajan broj stranih investitora svake godine reinvestira svoj kapital u BiH.

To je potvrdila i Slavica Korica iz Sektora za promociju i analizu, Agencije za unapređenje stranih ulaganja – FIPA.

Korica je podsjetila i da je FIPA nedavno dodijelila priznanja za 12 najvećih investitora u BiH.

Od njih 12 sedam investicija je iz Njemačke, dvije iz Austrije, jedna iz Velike Britanije, jedna iz Slovenije i jedna iz Francuske.

Podpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić kazao je kako Privredna komora pored redovnih aktivnosti za narednu godinu planira niz projekata u cilju povezivanja poslovnih ljudi iz inostranstva sa domaćim privrednicima.

Pomoćnica ministra trgovine Dijana Čampara upoznala je članove Savjeta o aktivnostima na uspostavi saradnje između institucija u čijoj nadležnosti je oblast slobodnih zona za koje su potencijalni strain investitori iskazali zainteresovanost.

Federalno ministarstvo trgovine, Ministarstvo privrede i poduzetništva RS i Ministarstvo vanjske trgovine I ekonomskih odnose BiH formirali su operativnu grupu čiji je zadatak analiza regulatornog i normativnog okvira s ciljem izmjene entitetskih Zakona o slobodnim zonama kao i državnog ali i upućivanje inicijativa drugim institucijama za izmjenu zakonskih odnosno podzakonskih propisa koji regulišu rad slobodnih zona, a sve u cilju unapređenja rada slobodnih zona u Bosni i Hercegovini.

Na sastanku je bilo riječi i o u saradnji sa Privrednom komorom FBiH i Vanskotrgovinskom komorom BiH o aktivnostima na izmjeni Odluke o uslovima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan BiH u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inostranstvu.

Čampara je izvijestila da je održan sastanak u vezi sa izmjenom navedene Odluke, na kojem je usaglašen tekst izmjena i dopuna Odluke o uslovima za dobijanje dozvole za iznošenje sredstava izvan BiH, kako bi se omogućio daljnji rad privrednih društava iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu.

Ministar Hasičević naveo je i smjernice rada Savjeta za iduću godinu sa jasno definisanim aktivnostima koje bi ukonačnici trebalo da imaju za rezultat atraktivnije poslovno okruženje za strana ulaganja.